Nasleđe koje živi u pokretu: Otvorena izložba „Kad maske zaplešu“ u Muzeju afričke umetnosti u Beogradu

Više od trideset maski, batik slike i video-zapisi otkrivaju kulturni univerzum Burkine Faso

U Muzeju afričke umetnosti u Beogradu, u četvrtak, 19. novembra, otvorena je nova tematska izložba „Kad maske zaplešu: Predmeti iz zbirki MAU u svetlu živog nasleđa Burkine Faso“, autorke Aleksandre Gačić.

Izložba predstavlja maske iz muzejskih zbirki u kontekstu bogatih i raznovrsnih tradicija maskerada Burkine Faso, otkrivajući njihova značenja i ulogu u kulturnom životu zajednica. Povezujući muzejske predmete sa arhivskim i savremenim video-snimcima, posetiocima približava živo kulturno nasleđe ove zapadnoafričke zemlje, u kojem se prepliću pokret, ples, muzika i nasleđena znanja.

Na otvaranju su govorile direktorka Muzeja afričke umetnosti dr Marija Aleksić, autorka izložbe Aleksandra Gačić i dr Nataša Mladenović Ribić, viša kustoskinja Etnografskog muzeja u Beogradu i rukovoditeljka Centra za nematerijalno kulturno nasleđe Srbije, koja je izložbu zvanično otvorila.

Aleksandra Gačić čita govor pred posetiocima na otvaranju izložbe Kad maske zaplešu
Foto: Bojan Džodan

Direktorka Muzeja afričke umetnosti dr Marija Aleksić istakla je da muzejski predmeti nisu samo svedočanstva prošlosti, već i nosioci priča, znanja i značenja koja nastavljaju da žive u zajednicama iz kojih potiču. Govoreći o značaju snimaka, istraživanja i saradnje sa stručnjacima iz Burkine Faso, navela je:

„Zahvaljujući arhivskim i savremenim snimcima, istraživanju i saradnji sa stručnjacima iz Burkine Faso, imamo priliku da maske sagledamo ne samo kao izuzetna umetnička ostvarenja, već i kao deo živih tradicija u kojima se prepliću ples, muzika, pokret i nasleđena znanja.“

Posebno je naglasila značaj saradnje sa stručnjacima iz Burkine Faso i zahvalila Ambasadi Burkine Faso u Beču na podršci u uspostavljanju kontakata sa Nacionalnim muzejom Burkine Faso i drugim saradnicima. Kako je istakla, upravo kroz dijalog i uključivanje perspektiva onih čijem kulturnom nasleđu predmeti pripadaju, muzejske zbirke mogu iznova da se istražuju, preispituju i tumače.

Govoreći o nastanku izložbe, autorka Aleksandra Gačić podsetila je da je ideja proistekla iz pitanja koja su se otvorila još tokom njene studentske prakse u Muzeju afričke umetnosti 2020. godine, kada je razmišljala o tome kako u muzejskom prostoru predstaviti umetnost koja postoji kroz pokret, trenutak i zajedničko iskustvo. Kako je rekla:

„Šest godina kasnije pokušala sam da ponudim odgovore na ta pitanja kroz izložbu koja, polazeći od predmeta iz muzejskih zbirki, osvetljava živo nasleđe Burkine Faso – zapadnoafričke zemlje poznate po bogatim i raznovrsnim tradicijama maskerada. Kada maske zaplešu, pred nama se otvara kulturni univerzum zajednica Burkine Faso, svet tradicija koje se kroz prepletanje pokreta i ritma iznova čuvaju i prenose.“

Aleksandra Gačić govori na otvaranju izložbe Kad maske zaplešu
Foto: Bojan Džodan

Na izložbi je predstavljeno više od trideset maski iz zbirki Muzeja afričke umetnosti, većinom prikupljenih tokom diplomatskog boravka Vede Zagorac i dr Zdravka Pečara u zemljama Zapadne Afrike – Maliju i tadašnjoj Gornjoj Volti (današnjoj Burkini Faso) – šezdesetih i sedamdesetih godina 20. veka.

Postavku dopunjuju bronzani ukrasi, batik slike, razglednice i poštanske marke, kao i arhivski i savremeni video-zapisi koji omogućavaju da se maske sagledaju u kontekstu živih ceremonija, rituala i svečanosti.

Maska-kljunorog i maska-hijena iz zbirke Muzeja afričke umetnosti na izložbi Kad maske zaplešu
Foto: Bojan Džodan

Izložbu je zvanično otvorila dr Nataša Mladenović Ribić, koja je ukazala na značaj razumevanja nematerijalnog kulturnog nasleđa kao živog procesa:

„Nematerijalno kulturno nasleđe obuhvata prakse, izraze, veštine i znanja koji se prenose s generacije na generaciju i opstaju u zajednicama koje ih praktikuju. Za razliku od predmeta materijalne kulture koji se čuvaju u muzejskim zbirkama, živo nasleđe čuvaju i prenose njegovi nosioci. Njegova suština ne počiva u nepromenljivosti, već u sposobnosti da se prilagođava savremenom trenutku, zadržavajući značaj za zajednicu.“

Naglasila je i važnost saradnje nosilaca nasleđa, lokalnih zajednica, muzeja i drugih institucija u njegovom očuvanju.

Izložba „Kad maske zaplešu“ poziva posetioce da maske ne posmatraju samo kao umetničke predmete, već kao deo živog kulturnog nasleđa koje se razvija, obnavlja i prenosi kroz generacije.

Aplauz publike na otvaranju izložbe Kad maske zaplešu
Foto: Bojan Džodan

Izložba će biti otvorena za posetioce do kraja februara 2027. godine, a svake nedelje u 11 časova organizuju se stručna vođenja kroz izložbu za odrasle i kreativne radionice za decu.

Naslovna fotografija: Bojan Džodan