Beogradsko proleće slavi 65 godina: Legende muzičke scene i knjiga „April u Beogradu“ beleže priče koje pamtimo

Povodom obeležavanja 65 godina od nastanka prestižnog festivala Beogradsko proleće, koji je osnovan 17. aprila 1961. godine, kao i obnove saradnje sa Radio-televizijom Srbije, ovogodišnje BG Proleće biće posvećeno velikanima koji su obeležili prethodne decenije njegovog postojanja, a na našu radost i danas su sa nama. Tim povodom održana je konferencija za novinare u MTS Dvorani, gde su saopštena imena učesnika festivala, a gost iznenađenja bio je Boris Bizetić, koji se pojavio na press konferenciji i iznenadio prisutne. Upravo će on biti jedan od izvođača koji će nastupiti 24. aprila u Velikoj sali MTS Dvorane.

Na ovogodišnjem izdanju Beogradskog proleća nastupiće: Leo Martin, Lado Leskovar, Nada Pavlović, Boris Bizetić, Maja Odžaklijevska, Dragan Mijalkovski, Radmila Karaklajić, Žarko Dančuo, a velikanima će podršku pružiti i mlade snage: Dušan Svilar, Princ od Vranja, Milan Bujaković, Nataša Mihajlović, Zejna, Ana Peten.

To je najavila umetnička direktorka festivala Maja Raković, koja je poseban pozdrav uputila gostu Borisu Bizetiću i prva ga najavila među izvođačima prestižne festivalske večeri, dodavši:

„I još jednu stvar želim da vam otkrijem – da će tom prilikom svi naši dragi veterani, ljudi koji su nosili Beogradsko proleće, dobiti veliku nagradu, najveću nagradu festivala. To je nagrada koja u sebi nosi deo istorije, deo bakarnog krova bivšeg Doma sindikata, i predstavlja pravo umetničko delo. Te večeri, 24. aprila, nastupiće i Mladen Lukić sa pesmom „Beograde, ti i ja“, Dragan Mijalkovski sa „Idi dušo moja“, Maja Odžaklijevska sa pesmom Sanje Ilića „Sanjam te danima“, Nada Pavlović sa „Ne plači“, dok će Dušan Svilar izvesti pesmu Lea Martina „Ja te volim“. Radmila Karaklajić pevaće „Ako ne budeš nema“, a Žarko Dančuo biće predstavljen kroz pesmu „Mađarice“ koju će izvesti Princ. Zamislili smo veče koje će nas podsetiti na velike pobede i velike pesme, na atmosferu kakva je nekada vladala ispred Doma sindikata, kada su ljudi čekali svoje favorite. To su bili posebni dani kada su festivali bili mesto okupljanja najlepše muzike.“

Istovremeno je predstavljena i značajna monografija posvećena jubilarnim 65 godina festivala „April u Beogradu“, autora Branislava Klanščeka, predsednika Organizacionog odbora festivala:

„Monografija nosi naziv „April u Beogradu“. Siguran sam da znate da je to pesma Kornelija Kovača iz ’75. godine, sa kojom je tada pobedio Zdravko Čolić na „Beogradskom proleću“. Ova knjiga nastajala je oko dve godine, kroz prikupljanje i analizu materijala iz arhiva listova „Politika“, „Borba“, „Radio TV Revija“, kasnije „TV Novosti“ i drugih. Na prvi pogled deluje kao istorija festivala, ali je zapravo i šira priča o društvenom i kulturnom kontekstu, pa na neki način i istorija samog Beograda. Podsetimo se pesme „Beograde, Beograde“, koju je Đorđe Marjanović izveo ’63. godine upravo ovde. Festivali su tada bili jedini način promocije pesama – možemo reći da su bili tadašnje društvene mreže.“

O knjizi je govorio i recenzent monografije dr Luka Marković:

„Pre svega bih istakao da knjiga predstavlja vredan naučno-istraživački rad iz oblasti popularne kulture. Uz obilje materijala, stilski ujednačena, dobro strukturisana i pregledna, ova knjiga je veoma značajna kao dokument jednog dugovečnog festivala, ali i kao svedočanstvo vremena i konteksta u kome se festival odvija. Ova hronika sadrži različite artefakte: hronološki izložene podatke o pesmama, izvođačima, kompozitorima, nagradama, fotografijama i plakatima, ali i društvenim i političkim okolnostima u kojima se razvijala ova tradicionalna manifestacija.“

„Iz knjige se, veštim pripovedačkim postupkom autora, mogu sagledati socijalne i političke turbulencije, nove geopolitičke mape i podele na prostoru nekadašnje Jugoslavije. Ipak, ti okružujući tekstovi nisu uspeli da izmene osnovnu ideju na kojoj se svake godine gradio koncept „Proleća“ – ideju ljubavi, zajedništva, pečatljivosti, osobenog senzibiliteta i nepobitnog kvaliteta iza kojeg stoje sjajni izvođači, orkestri, kompozitori, aranžeri i tekstopisci. Autor je uspeo da ovo lepo lice festivala prikaže i kroz slikovito opisane događaje van glavne scene. Iako se uočavaju žanrovske novine i traganja za novim muzičkim izrazima, „Proleće“ se nikada nije udaljilo od svog prvobitnog opredeljenja za lepotu i ljubav. Svi smo svedoci koliko su kompozicije sa „Proleća“ slušane, omiljene i večne, kao i grad Beograd u kome su rođene. Svake godine u aprilu Beograd se nalazi na kulturnoj mapi šireg okruženja, o čemu svedoči i ova izuzetno zanimljiva, vredna i lepa knjiga“, zaključio je recezent.

Podsetimo, zbog obeležavanja jubileja, festival ove godine neće imati takmičarski, već revijalni karakter, kojim će veliki jubilej biti obeležen na poseban način, uz muzičke velikane koji će nas vratiti u godine koje pamtimo od prvog Beogradskog proleća.

Ispred Radio-televizije Srbije obratio se Dobroslav Predić:

„Festival „Beogradsko proleće“ zadržao je svoju suštinu – pesma je najvažnija. RTS, nekadašnja Radio-televizija Beograd, od samih početaka učestvuje u organizaciji festivala, od radijskih prenosa do angažovanja orkestara. Potrudićemo se da i ove godine gledaocima pružimo najbolji doživljaj, da imaju osećaj kao da su i u publici i na sceni. Važno je sačuvati ovakvu tradiciju od zaborava.“

Sve prijavljene kompozicije biće sačuvane i ući će u selekciju za naredno izdanje festivala.

Ovogodišnje Beogradsko proleće vas poziva u MTS Dvoranu, 24. aprila u 20 časova, kao i u direktnom prenosu na RTS-u.